oko za oko

23.02.2008., subota

braćo i sestre

Prestao sam pisati. No, isto tako sam prestao čitati. Takođe više niti ne razmišljam. Ambicija nikada nisam imao, a nade su se rasplinule i nestale. Koje egzistencijalističko sranje! Al, jebat ga.

Antonionijeva glumica na kraju jednog filma konstatira „nema nigdje ništa“. Zar zaista nema? Ili se, nekako, uz put, izgubi?

Ne znam. Čak više nisam siguran u to da znam da ne znam. Ne znam da ne znam. Ne znam da li znam. Ne znam hoću li ikada znati, ili ne znati. Ne znam.

Najzastrašujuće je to što sam se prestao smijati. Svaki pokušaj smijeha pretvara se u grčevito bolno iskrivljavanje lica u grimase. Ništa više nije smiješno. Čak ni ljudska glupost.

Kako da se bude, a da nisi? Kako ljudima uspijeva da žive mrtvi? Zašto uopće biti? Fakat, ne znam. Ali, neki kurac te opet drži da se bude. Da se bude, iaoko nisi. Da mrtav ipak živiš. Da budeš.

Počesto izmješam film i tzv stvarnost. Često ono na filmu doživljavam kao stvarno, a zbivanja oko mene kao fikciju. Ljude gledam i slušam, uz nužne minimalne kontakte, s određenim odmakom i nezainteresiranošću, da ponekad osjetim fizičku bol zbog svoje udaljenosti. „Zoon politikon“. Nisam bog. Nisam zvijer. Ima li i nekaj treće?

Povremeno gradim alkoholne mostove preko kojih hrlim ljudima u susret. Ali, često, ti svojevoljni mostovi, me odvedu u sasvim nekom drugom nepoznatom pravcu. Tada, uz gubitak drugih, gubim i sebe. I tad povremeno,u sebi, plačem. Tad kroz plač zazivam, grozno pijanim glasnom, rame, odnosno sise, neke žene. I ako ga dobijem, rame, tj sise, tada glumim frajera. A ujutro, sve je manje bolno, ako kad otvorim od mamurluka slijepljene oči, ramena, tj sisa, više nema. Tad si šapnem frajerskim glasom: jebeš sise.

U mašti izgleda sve puno bolje nego u stvarnosti. Gledam se s nekom curom i nadam se da se ona neće odvažiti na tzv prvi korak, jer ja sigurno to neću učiniti. Predobra mi je ovako tamo negdje daleko. Tamo negdje daleko u mašti i u snovima. Ona mi je rekla tebe nema, nikad nisi bio stvaran.

Trebao bih češće pisati. Sebi o sebi. Zašto pišem ovdje sebi o sebi? Zar ja to pišem vama o sebi? Koga boli kurac za vas. Koga boli kurac za mene. Boli me kurac. Iznenadila me je ravnodušnost koja me obavila. Izravno gledam ljudsku bol, patnju, glupost i boli me kurac. Dok me boli kurac pomišljam na to kako je nevjerovatno da me boli kurac. Danas, žena uplakanim glasom priča mi u kameru kako je imala sjeban život. Stari ju je jebo dok je bila mala. Posle ju je kreten muž alkoholičar tukao. Tukao je on i troje malodbne djece. I nemaju ništa. Gladni i bosi. A ja gledam u zuher i brijem si kak sam jebeno lep kadar složil. Zašto me ne boli kurac zbog toga što me boli kurac?

Zaista, zaista kažem vam: boli me kurac. Daraga braćo i sestre boli li vas kurac? Ptice nebeske niti siju, niti žanju i boli ih kurac. Izgubio se tako neki sin i bolio ga je kurac. Pijančevao je, živio razuzdano i bespoštedno se trošio. Nakon nekog vremena potpuno je oslabio. Izgubio se. Svi su ga ostavili. I on, iako ga je i dalje bolio kurac odluči se vratiti obitelji i tražiti pomoć. Oče evo sina. Sine evo oca. Boli me kurac sine. Boli me kurac oče. Zaista, zaista kažem vam: boli me kurac.


Idi svojim putem.






- 17:41 - Komentari (1) - Isprintaj - #

20.01.2008., nedjelja

pam pam pam pam tudididi pam pam pam pam pam

object width="425" height="355">
- 17:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.11.2007., ponedjeljak

I MOJ BRAT TAKOĐE

Živimo u demokratskom društvu i bilo bi za očekivat da svi znaju što znači kad kažemo za neko društveno uređenje da je demokratsko. Međutim članovi toga društva uglavnom imaju maglovitu predodžbu što je i što bi ono trebalo biti. Ljudi u svakodnevnom govoru brkaju, odnosno poistovjećuju vladu i sabor, ustav i zakon te slobodu i demokraciju. Pretpostavlja se da demokracija znači sloboda i da je ona najbolje društveno uređenje.

Već je Aristotel uočio da se demokracija lako može izokrenuti u tiraniju manjine nad većinom i tako se udaljiti od temelja na kojima se pokušava ustanovit, te ne biti ništa drugo doli tiranija.

Osim tog problema u demokraciji se također susrećemo s problemom vladanja, odnosno, tko su ti ljudi koji vladaju i u čije ime oni vladaju. Ako se jedna država sastoji pretežito od neobrazovana puka, a on je taj koji bira i kojeg predstavljaju izabrani, velika je opasnost da demokracija ne bude ništa drugo doli vladavina neukih i neobrazovanih. Treći, i možda danas najaktualniji problem u demokraciji vezan je uz tzv. demokratske slobodne izbore. Da bi na ovo odgovorili trebali bi prethodno odgovoriti što je to sloboda i što ima, tj. da li uopće išta ima, zajedničko s demokracijom. Uz pretpostavku da mi znamo, slutimo ili intuitivno osjećamo što je sloboda možemo reći da ti izbori koji se nazivaju slobodnima i nisu baš slobodni.

Da dublje ne ulazimo u pitanje slobode možemo samo površinski pokušati dokučiti što li je to neslobodno u slobodnim izborima. Ako krenemo od onog najprimitivnijeg definiranja slobode kao mogućnosti izbora, već tu ćemo se susresti s onim neslobodnim u izborima. Izbori ne poštuju slobodu jer u njima nisu dane sve mogućnosti izbora. I tako htijući nemoguće (možda, poštenog političara) u mogućem, moguće je da pojedinac i ne iziđe na izbore smatrajući ih neslobodnima.

Da bi demokraciju mogli nazvati «uspješnom» potrebno bi bilo da svaki pojedinac krene od sebe kao aktivnog i odgovornog člana društva. Trebali bi svi raditi na tome da se putem odgoja i obrazovanja osposobimo za slobodovanje koje bi pokušali realizirati kroz, ipak do sada najbolju društvenu formu, demokraciju. Ukoliko bi svi, kako pojedinac tako i zajednica, aktivno sudjelovali u tome, postojala bi velika mogućnost da doista na slobodnim izborima, na kojima bi postojala opcija davanja glasa za poštenog političara, izaberemo vladu koja bi najbolje što umije vladala u ime onih koji su ih izabrali. Dakle, ukoliko želimo izgraditi istinsku demokraciju potrebno bi bilo da otpočnemo izgradnjom istinskog čovjeka, odnosno sebe koji bi potom bio u stanju izabrati i istinsku vladu za jednu istinsku državu čija bi egzistencija odgovarala njenoj esenciji, tj. ustavu. Ustav kao temelj samoodređenja naroda ujedno je i onaj koji nam može pomoći da se približimo i samoj slobodi. Stoga, za domaću zadaću pročitajte Ustav RH ( treći dio).


- 18:46 - Komentari (3) - Isprintaj - #

07.11.2007., srijeda

"ljubavni film" SDLJ

object width="425" height="355">
- 14:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

05.11.2007., ponedjeljak

balada o tvrdim grudima


- 18:14 - Komentari (2) - Isprintaj - #

01.11.2007., četvrtak


- 15:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.09.2007., petak

SHINE ON

Now there's a look in your eyes, like black holes in the sky.


Čovjek je... Društveno biće. Političko biće. Matematičar. Fizičar. Teolog. Umjetnik...
Egzistencija prethodi esenciji. U što smo se, ili su nas, pretvorili. Je li moguće ne razmišljati o tome. Samo puko biti. Biti pop. Biti znanstvenik. Biti predsjednik. Biti maneken. Biti nogometaš. Biti umjetnik... Samo nebo zna koliko je besmislena potraga za smislom. Što preostaje. Biti. Puko biti.

Je li vam dosadilo matematičarenje, popovanje, umjetničarenje...?
Je li vam dosadilo pijančevanje, drogiranje, tulumarenje...?
Je li vam dosadilo ljubakanje, drkanje, jebanje... ?
Jeste li dosadni sami sebi?

Što je s onima koji nisu spremi pruzeti neku ulogu? Oni koji ne mogu jednostavno biti. Puko biti. Biti pri vidu bivanja. Prividno biti. Što im preostaje no bijeg. Bijeg od privida. Bijeg od ljudi. Bijeg od sebe. Sakriti se u pokret. U konstantnom gibanju tražiti utočište od sebe. Od njih. Od privida.

Svi smo isti. Ne idealistički već kršćanski. Svi smo stado koje ne treba pastira. Stado koje blejeći upire pogled u nebo pri čemu škiljave oči sklanja od sunca. I sve smo već vidjeli. I mrtvi smo živjeli.

Nisam siguran kako i kada sam umro. Je li to bilo pri samom rođenju ili prije rođenja sa rođenjem civilizacije ili su me ipak usmrtili. No, nije li smrt samo šansa za novo rođenje.



Remember when you were young, you shone like the sun.


Smijao sam se kad mi je jednom davno jedna rekla „ ma ljubav, to ti ne postoji. Sex, jebanje..eto kaj ti je“.

„ona se dei ili ne desi...“ kad sam to čuo počeo sam misliti.

„ne volim kad me netko jako voli“ to je čudno zvučalo.

Kako i gdje nestane sve ono što raste u mladu duhu. Stari li duh jednako kao i tijelo. Raspada li se duh poput tijela. Tijelo kristovo. Amen. Njam, njam, njam...

Sex, jebanje. Nutra-van. Nutra-van. Juhuhuhuuuuuuu....

Desi se nagon. Desi se bijeg od samoće. Desi se bijeg od dosade. Desi se bijeg u sigurnost...

Kada te netko jako voli to isključuje neizvjesnost. Nema napatesti. Nepredvidljivosti. Postaje dosada u dvoje. Samoća u dvoje. Voljenje kao teret. Nesloboda.

Zašto sam postao sve ono što ste ste vi?

Rob najače vapi za slobodom.





Ono mjesto gdje govor treba zašutjeti jer više ništa ne kazuje jest ono što se na sve moguće načine želi izreći, upravo u to mjesto želi filozofija stići. Ono jedino što filozofija želi jest ono gdje govor treba šutjeti.



kako serem. bljuje mi se. ustvari htio sam samo reći da sam prekinuo s riperom. ali nije bed ionak sam papka cijelo vrijeme varal s mlakarom. sad zivim s njim u kućici pored samobora i boli me kurac za sve.
Oli, Oli, lalallalalal, Oli, Oli baš me kurac boli... lalallalalala





- 16:42 - Komentari (1) - Isprintaj - #

16.05.2007., srijeda

budi dobar đoni

-a sta da radi jadan narod, đoni?

-e pa narod treba da se organizira, kao sto se organizirao pre predeset godina, i da se bori bre

-narod..kad je gurnut u to..

- nije gurnut,...šta... zašto ja nisam gurnut u to? Zašto ti nisi gurnut u to? Šta bre jadni narod! Svak ima glavu nek misli! Nek se organizira. Ko bre će da mu sređuje? Bog? Boga nema. Ko?

- proglase ga odma izdajnikom roda svoga

- pa nek ga proglase! Pa šta? Pa šta? Pa i ja sam kod kuće izdajnik. Ne zbog toga. Već zato jer sam se odmetnuo na svoju stranu. Pa baš me boli. Pa šta? Jesam! Pa šta?


- 00:22 - Komentari (2) - Isprintaj - #

03.05.2007., četvrtak

ČUČI ZEC


Hodaju dva tipa. Pa im se pridruži još jedan. I tako hodaju tri tipa. Dođu u dućan. Tamo na blagajni prepoznaju u blagajnici bivšu curu od prvog tipa. I siluju je. Potom pobjegnu iz dućana. Odluče se sakriti u pekari gdje radi tata od drugog tipa. Sakrili su se u vreće s brašnom. I taman kad je tata od drugog tipa došao po brašno tipovi ga brutalno siluju. Pa pobjegnu iz pekare, pekarne ili pekarnice. Sakriju se u stan kod prvog tipa. Tamo gledju milijunaša na televiziji. Uđe mama od prvog tipa i prebaci kanal na red carpet. Bace ju kroz prozor. Dok su bježali iz stana još posiluju mamu koja je ležala na pločniku. Treći tip predloži da odu na kremšnite. Naručiše sto kremšnita. Jer je bila nagradana igra. Ko pojede sto kremšnita ne mora ih platit. I pojedoše ih. Potom silovahu sve posjetioce slastičarne. Poliše benzinom i zapališe slastičarnicu. Otrčaše kod vatrogasaca gdje radi tata od trećeg tipa. Pošto su vatrogasci otišli gasit požar oni silovahu tajnicu. Potom uzeše vatrogasno vozilo i odoše u praonu. Tamo silovahu perače i poliše vodom praonu te zapjevahu neku pjesmu koja uopće nije bitna. Uz pjesmu pobjegoše u neku zgradu i tamo se skriše u podrum. Drugi tip skuži da su podrumu neka djeca. Krenuše prema djeci. Treći tipa se naglo preobrati i ode kući. Ostala dvojica brutalno silju djecu. Pa pobjegnu do trećeg tipa doma. Tamo njega siluju i pobjegnu na ajfelov toranj. Na tornju sretnu anđelinu đoli. Prvi tip se rasplače i doživi prosvjetljenje pa ode kući svojoj. Drugi tip siluje anđelinu i po pit bredu se popiša. Pa pobjegne u kuću kod prvog tipa. Tamo ga siluje i pobjegne kod sebe doma. Tamo sebe siluje. Pa se baci kroz prozor. Potom doživi prosvjetljenje.


- 17:49 - Komentari (2) - Isprintaj - #

01.05.2007., utorak

ĆA TI JE

jutro

Mama: -sine kaš se zaposlit?

sin: daj me nemoj jebat!

M: kak se to razgovaraš sa mnom?

S: fakat me jebeš!

M: tako se ne razgovara s roditeljima

S: boli me kurac kak se razgovara s roditeljima

M:jel možeš složit jednu rečenicu a da ne prostačiš?

S: užaš, kak mi ideš na kurac s tim seljačkim spikama

M: a kak ti meni tek ideš na živce s tim prostačenjem

S: e za to me boli kurac

M: stvarno si glupan

S: jebe mi se

M: pa jebi se onda

S: kak ću kad me ti po cele dane karaš

M: a ti mene ne jebeš?

S: sama si se ti sjebala

M. ne, neg si me ti sjebo

S: onda odjebi od mene

M: pička ti materina




Popodne.

S: ima kaj za jest?

M: ima kurac.
S: kak se to razgovaraš.

M: boli te kurac kak se razgovaram.

S: tako se ne razgovara unutar obitelji

M: boli me kurac kak se razgovara unutar obitelji

S: jel moš složit ijednu rečenicu a da ne prostačiš

M: koja si ti kurčeva seljačina s tim seljačkim spikama

S: pa koji ti je kurac?

M: boli te kurac koji mi je kurac

S: koja si ti glupača

M: i za to me zaboli kurac

S: e pa jebi se onda

M: kak ću kad me ti po cele dane jebeš

S: a ti mene kao ne jebeš?

M: sam si se ti sjebo

S: ne, neg si me ti sjebala

M: e pa onda odjebi od mene

S: puši kurac


Naveče.


M: sine evo majke

S: majko evo sina

M: oprosti mi nisam znala što činim.

S: oprosti ti majko meni bijah izvan sebe.

M: nikad više.

S: nikad više.

M: Ako je ko lud, ne budi mu drug.

S: Ako mi ne mozes pomoci, nemoj mi odmagati.

M: Ako nece zlo od tebe, bezi ti od zla.

S: Bjezi kud ti je volja, od sebe ne utjece.

M: Bolje je ne poceti, nego ne doceti.

S: Brat brata nad jamu vodi, ali u jamu ne mece.

M: Brdo se s brdom ne moze sastati, a zivi se ljudi sastanu.

S: Covek zeli da je od svakoga bolji, a od sina da je gori.

M: Covek se uci dok je ziv, pa opet lud umre.


S:Da ga zemlja ne vuce sebi, poleteo bi.

M: Dobro se ne pozna dok se ne izgubi.

S: Drvo se na drvo oslanja, a covek na coveka

M: Hoces li da te svi mrze, reci svakome ko je ko.

S: Jezik kosti nema, ali kosti lomi.

M: Ko u nebo pljuje na obraz mu pada.

S: Postuj, ako hoces da si postovan.

M: Prav se smije, a kriv se krije.

S: Sto je svacije, to je nicije.

M: Tudje je sve lijepo, ali je svoje najljepse.

S: Ko jedan put slaze,
drugi put zaludi kaze.




Jutro poslije.

M: sine

S: mamo

M: nestalo.

S: zovi.

M: halo, halo.. žbiksi.


- 16:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< veljača, 2008  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv